Sveta Marija Bogorodica

MARIJA BOGORODICA

Pred više godina ovaj dan bio je poznat pod nazivom i slavio se kao blagdan OBREZANJA KRISTOVA. Slavilo se uvođenje djeteta Isusa u savez kojega je Bog sklopio s Abrahamom, praocem naroda. Po tome bi moglo izgledati da je kristološki obilježen blagdan sada zamijenjen Marijinim blagdanom. Ipak možemo reći da je Marijina svetkovina pod imenom MARIJA BOGORODICA u potpunosti kristološki blagdan. Govori nam da je Marija rodila dijete s ljudskom naravi, ali koje je ujedno i vječna Riječ Božja.

Slijedimo li povijesno korijene današnje svetkovine vidjet ćemo poteškoće koje su se pojavile u ranoj Crkvi. Nestorije, biskup carigradski, zanijekao je da bi Mariji mogli dati naziv BOGORODICA, Majka Božja. On je ustrajno tvrdio  da je ona bila samo majka Isusa kao čovjeka, a budući da Bog nema majke, Mariju ne možemo zvati Majkom Božjom. Međutim, Koncil u Efezu 431. god. zaključio je da je ispravno Mariju zvati Majkom Božjom, Bogorodicom, jer je Isus, sin Marijin u isto vrijeme i Sin Božji.

Zato se danas, osam dana poslije Božića, spominjemo identiteta djeteta čije rođenje slavimo. Jedno ljudsko biće koje ima ljudsku narav, dijete Saveza, obrezano na današnji dan, u isto vrijeme je Riječ Božja koja je postala tijelom radi našeg spasenja, Gospodar svega stvorenja, Knez Mira. Stoga danas imamo uistinu uzvišenu svetkovinu kojom slavimo uzvišeno otajstvo – Marija Bogorodica rodila je i čovjeka i Boga u jednoj osobi. Hrvatska božićna pjesma kaže: „Sada sina svojega, vijekom Sina Božjega“. Ili: „Rodio se Bog i čovjek usred štalice“.

Ovakva su nam slavlja uvijek prilika da se i mi spomenemo  našega Krštenja kojim smo uvedeni u Savez s dragim Bogom po Isusu Kristu. Za to trebamo biti istinski neizmjerno zahvalni i Isusu koji je došao i Mariji koja je prihvatila roditi Sina Božjega, Spasitelja svijeta. Za nas i naše spasenje!

Stoga, slijedimo i Isusa i Bogorodicu Mariju u punom ostvarenju boljega svijeta. I u ovoj Novoj godini. Bila svima sretna i blagoslovljena!